Riječ folklor dolazi od engleskih riječi folk (narod) i lore (znanje/mudrost), a sredinom 19. st. iskovao ju je W.J.Thoms. Folklor je narodna umjetnost i svjedoči o životnosti i maštovitosti jednog naroda. Stoga ga treba poštovati, jer ono što vidimo u folkloru je staro možda i tisuću godina.

Narodni (folklorni) plesovi su dio folklora. Zato se ples ne sagledava samo kao ples, već se doživljava kao integralni dio narodnog izričaja, skupa sa nošnjom, frizurama, nakitom, pa i običajima. Narodni ples ima veliku društvenu i odgojnu važnost - ljudi se bolje upoznaju, šire se horizonti, razvija se multikulturalnost (iako danas doprinos multikulturalnosti u velikoj mjeri daje Internet - s druge strane Internetom se u svjetskim razmjerima služi svega 2% stanovništva!)...

U Hrvatskoj su, povijesno gledajući, značajan trag ostavili Iliri, Grci, Rimljani, Turci, Austro-Ugari i još brojni drugi narodi. S geografskog stajališta, Hrvatska se nalazi na razmeđi srednje, istočne Evrope i Balkana, te na Sredozemlju. Sve je to itekako utjecalo na narod koji je živio na našim prostorima, i taj se utjecaj običaja, navika, jezika, odijevanja, stila rada, života i zabave utkao u kulturu te stvorio nove vrijednosti i izražajne forme. Tako se u središnjem, panonskom i mediteranskom dijelu Hrvatske i danas može uočiti utjecaj srednjeevropskih zemalja, a u gorskoj Hrvatskoj utjecaj Balkana.

Najčešća folklorna plesna forma je kolo - kružni ples u kojem plesači slijede jedan drugog po zamišljenoj kružnici. Kola su u prošlosti imala ritualne značajke (godišnji kalendarski običaji povezani sa slavljenjem katoličkih svetaca), obiteljske značajke (prije svega svadba), a bila su i povezana sa određenim radovima.

Narodni plesovi mogu prema glazbenoj pratnji biti:
-bez glazbene pratnje (nijemi plesovi) - «glazbu» stvaraju koraci i udarci nogu te nakit. Primjer su nijema (mutava, šuplja) kola.
-s glazbenom pratnjom, ali bez vokalne pratnje
-s glazbenom i vokalnom pratnjom
-samo s vokalnom pratnjom

Plesovi se i drugačije mogu podijeliti: solo ples, ples u paru, ples u trojkama/četvorkama, otvoreno i zatvoreno kolo. Nadalje, plesovi mogu biti muški, ženski i mješoviti.

Na pozornice su se u Hrvatskoj narodni plesovi pojavili tridesetih godina 20. st. s ciljem promoviranja identiteta (regionalnog ili nacionalnog) na lokalnim, ali i međunarodnim festivalima. Smotre seljačke kulture u organizaciji Seljačke sloge bile su pioniri na pozornicama toga doba. Dvadesetak godina kasnije, brojna gradska amaterska kulturna društva počinju davati doprinos narodnoj kulturi. Danas su najvažnije smotre folklora: Međunarodna smotra folklora, Vinkovačke jeseni, Đakovečki vezovi, Voloderske jeseni te Brodsko kolo.