Bali je posredovanjem Jave upoznao i prihvatio hinduističku vjeru i kult, iz njihova stapanja s domorodačkim elementima nastala je indijsko-balijska kultura. Bali krase nedirnuti krajolici, prirodna bogatstva, vedro stanovništvo, živopisni folklor i mistični kult u kojem ples ima važan udio.

Narod Balija duboko je religiozan, ali na veoma svojstven način. Božanske i demonske sile dio su njihove svakidašnjice. Balijci ne poduzimaju ništa bitno bez prethodna obraćanja bogovima molitvenim i kultnim obredima. Njihov izraziti dar za ples i prirodni osjećaj za ritam čine da svojim dnevnim žrtvenim darovima višim silama dodaju i ples kao poseban ukras.

Pojedina veća mjesta otoka Balija imaju svoje učitelje tradicionalnih plesova. Oni su ujedni i koreografi koji stvaraju svoje individualne koreografije na zajedničkoj osnovi i sa zajedničkim temama. Dvor je posjedovao posebnu plesnu skupinu koja je izvodila i klasične plesne drame po indijskom uzoru, kao i plesno oblikovane domaće motive. Postoje i putujuće družine koje nose ples u narod i primaju od njega plesne poticaje, jer je ples na Baliju zajedničko vlasništvo, a djeca uče plesati u vlastitoj obitelji. Djeca su u mnogim kulturama nositelji tradicije, jer u svojim igrama i plesovima čuvaju arhaične oblike i sadržaje. Mogli bismo reći da Bali u tome prednjači i da je otok djece-plesača. Na Baliju je rani plesni odgoj rezultat urođene potrebe za gibanjem i ritmom, nagona za oponašanjem i njihove razbuktale mašte.