Tijekom ranog 19. stoljeća Pariz je bio prijestolnica baleta, ali mnogo je plesača i koreografa nove tehnike predstavilo i u drugim gradovima diljem Europe. Možda najznačajnija osoba bio je Marius Petipa, koji se pridružio Ruskom carskom baletu u St. Petersburgu (današnji Balet Kirov). Uz njegovu je pomoć St. Petersburg postao svjetski centar baleta, a posebno je uspješan bio u stvaranju zanosnih koreografija za žene.

Škola u St. Petersburgu stvorila je neke od najvećih plesača svih vremena, kao što su Anna Pavlova i Vaslav Nižinski. Pavlova i Nižinski plesali su i s još jednom poznatom baletnom skupinom, Ruski balet (Ballets Russes) Sergeja Djagiljeva, osnovanom 1909. godine. Prvi koreograf Ruskog baleta bio je Mihail Fokin. On je smatrao da je plesna tehnika samo sredstvo za izražavanje karaktera i emocija i da je cijelo plesačevo tijelo instrument koji priča priču baleta. Fokin je tako stvorio veličanstvena djela poput baleta Princ Igor (1909), Žar-ptica (1910) i Petruška (1911).

Djagiljeva se skupina raspala nakon njegove smrti 1929. godine, no njegovi su se plesači i koreografi pridružili raznim baletnim skupinama i na taj način utjecali na razvoj baleta u cijelom svijetu.