Kralj Luj XIV, koji je vladao Francuskom krajem 17. i početkom 18. stoljeća, volio je ples i sudjelovao u svim baletima izvođenima na njegovom dvoru. Godine 1661. Luj XIV osnovao je Kraljevsku plesnu akademiju na kojoj su se uvježbavali profesionalni plesači koji su kasnije plesali na njegovu dvoru.

Razdoblje romantizma započelo je kad se interes publike prebacio na priče o stranim zemljama, nestvarnim svjetovima i bijegu od stvarnosti. Kako bi se izrazile nove ideje, baletna tehnika počela se razvijati u novim smjerovima. Žena je prvi put dobila važniju ulogu od muškarca.

Škola u St. Petersburgu stvorila je neke od najvećih plesača svih vremena, kao što su Anna Pavlova i Vaslav Nižinski. Pavlova i Nižinski plesali su i s još jednom poznatom baletnom skupinom, Ruski balet (Ballets Russes) Sergeja Djagiljeva, osnovanom 1909. godine.

Razvoj baleta u Americi velikim se dijelom odvijao pod ruskim utjecajem. George Balanchine, član Ballets Russes, osnovao je baletnu skupinu koja je kasnije postala poznata kao New York City Ballet, a Mihail Mordkin, vodeći plesač iz Moskve, osnovao je skupinu koja se s vremenom razvila u American Ballet Theatre, pod vodstvom Lucije Chase.

Balet se u Australiji počeo razvijati početkom 20. stoljeća, nakon posjeta dviju velikih balerina, Adeline Genee iz Danske i Anne Pavlove iz Rusije. Pavlova je potaknula Mishu Burlakov i Louise Lightfoot na osnivanje Australian Ballet Company krajem dvadesetih godina 20. stoljeća.

U Velikoj Britaniji najpoznatija je nacionalna baletna skupina Royal Ballet, koju je Dame Ninette de Valois osnovala kao Viv-Wells Ballet, a 1957. promijenila je ime u Royal Ballet. Njezini su slavni koreografi bili Sir Frederick Ashton, Sir Robert Helpmann, John Cranko i Sir Kenneth MacMillan, a poznati plesači Margot Fonteyn, Alicia Markova i Anton Dolin.

Boljšoj Balet osnovali su engleski poduzetnik Michael Maddox i Prince Urusov, pokrovitelj umjetnosti. Plesače su regrutirali iz moskovskog sirotišta, a prvi su satovi održani godine 1773. Upravo su ti plesači kasnije plesali u Teatru Petrovski, osnovanom 1780. godine, na mjestu današnjeg Teatra Boljšoj koji je otvoren 1825.

Baletnu su školu osnovali francuski učitelj plesa Jean-Baptiste Landé i carica Ana Ivanova. Sredinom 18. stoljeća plesači su plesali na dvoru, a dolaskom francuskih i talijanskih učitelja i koreografa u 19. stoljeću škola je bitno ojačala. Pod vodstvom Mariusa Petipe škola je 1860. godine dobila sjedište u Teatru Marinski, gdje se i danas nalazi.